Ua maua e suʻesuʻega nisi faʻamanuiaga tau soifua maloloina o le quercetin

O le Quercetin o se flavonol e tete'e i le antioxidant, lea e masani ona maua i le tele o mea'ai, e pei o apu, pulumu, vine mumu, lauti lanumeamata, fugālaau elderflower ma aniani, o nisi nei o vaega o ia mea. E tusa ai ma se lipoti mai le Market Watch i le 2019, a'o fa'ateleina ona iloa lelei fa'amanuiaga tau soifua maloloina o le quercetin, o lo'o vave fo'i ona tuputupu a'e le maketi mo le quercetin.

Ua maua i suʻesuʻega e mafai e le quercetin ona teteʻe atu i le mumū ma galue o se vailaʻau faʻanatura e teteʻe atu ai i siama. O le mea moni, o le malosi o le quercetin e teteʻe atu ai i siama e foliga mai o le taulaʻiga lea o le tele o suʻesuʻega, ma o le tele o suʻesuʻega ua faʻamamafaina ai le malosi o le quercetin e puipuia ma togafitia ai le fulū ma le maʻalili masani.

Ae o lenei faʻaopoopoga e iai isi faʻamanuiaga ma faʻaoga e le o iloa tele, e aofia ai le puipuia ma/poʻo le togafitia o faʻamaʻi nei:

2

toto maualuga
Fa'ama'i o le fatu
Fa'ama'i o le Metabolic Syndrome
O nisi ituaiga o kanesa
Ate ga'o e le o se 'ava malosi (NAFLD)

gugu
gugu
Fa'aletonu o lagona
Fa'alauteleina le umi e ola ai, lea e mafua ona o ona aoga senolytic (ave'esea o sela ua fa'aleagaina ma tuai)
Fa'aleleia e le Quercetin uiga o le metabolic syndrome

 O se tasi o pepa lata mai e uiga i lenei antioxidant malosi o se iloiloga na lolomiina i le Phytotherapy Research ia Mati 2019, lea na iloiloina ai aitema e 9 e uiga i aafiaga o le quercetin i le metabolic syndrome.

O le metabolic syndrome e faasino i se faasologa o faafitauli tau soifua maloloina e faateleina ai le lamatiaga o le maʻisuka ituaiga 2, faamai fatu, ma le stroke, e aofia ai le toto maualuga, suka maualuga i le toto, maualuga o le triglyceride, ma le faaputuputuina o gaʻo i le sulugatiti.

E ui o suʻesuʻega maeʻaeʻa ua maua ai e leai se aafiaga o le quercetin i le kulukose toto i le anapogi, teteʻe atu i le insulin poʻo le maualuga o le hemoglobin A1c, o isi suʻesuʻega a vaega laiti na faʻaalia ai na faʻaopoopoina le quercetin i suʻesuʻega na faia ai le itiiti ifo i le 500 mg i le aso mo le itiiti ifo i le valu vaiaso. ” Faʻaitiitia tele ai le suka toto i le anapogi.

E fesoasoani le Quercetin e fa'atonutonu le fa'aalia o kenera

E tusa ai ma se suʻesuʻega na lolomiina i le 2016, e mafai foʻi e le quercetin ona faʻagaoioia le auala mitochondrial o le apoptosis (o le oti faʻatulagaina o sela o sela ua faʻaleagaina) e ala i le fegalegaleai ma le DNA, ma mafua ai ona toe faʻaitiitia le tumo.

Ua maua i suʻesuʻega e mafai e le quercetin ona faʻaosofia ai le cytotoxicity o sela leukemia, ma o le aafiaga e fesoʻotaʻi ma le fua. Ua maua foʻi ni aafiaga cytotoxic faʻatapulaʻa i sela o le kanesa o le susu. I se tulaga lautele, e mafai e le quercetin ona faʻalauteleina le umi o le soifua o isumu kanesa i le 5 taimi pe a faʻatusatusa i le vaega pulea e leʻi togafitia.

Ua fa’ailoa mai e tusitala o nei aafiaga i le fegalegaleaiga tuusa’o i le va o le quercetin ma le DNA ma lona fa’agaoioia o le auala mitochondrial o le apoptosis, ma fautua mai ai o le ono fa’aaogaina o le quercetin o se vaila’au fesoasoani mo togafitiga o le kanesa e tatau ona su’esu’eina atili.

O se suʻesuʻega talu ai nei na lolomiina i le mekasini Molecules na faʻamamafaina ai foʻi aafiaga epigenetic o le quercetin ma lona gafatia e:

Fegalegaleaiga ma auala fa'ailoilo o le sela
Fa'atonutonu le fa'aalia o kene
A'afia ai le gaioiga o mea fa'aliliuina
Fa'atonutonu le microribonucleic acid (microRNA)

Sa manatu muamua le microribonucleic acid o se DNA "leaga". Ua maua i suʻesuʻega e le o se mea e leai se aoga o le DNA "leaga". O le mea moni o se tamaʻi mole mole o le ribonucleic acid, lea e taua tele i le faʻatonutonuina o genes e faia ai porotini o le tagata.

E mafai ona fa'aaogaina le microribonucleic acid o se "suiga" o nei genes. E tusa ai ma le fa'aofiina o le microribonucleic acid, e mafai e se gene ona fa'ailoa so'o se tasi o oloa porotini e silia ma le 200. O le mafai e Quercetin ona fa'atonutonu microRNAs e mafai fo'i ona fa'amatalaina ona a'afiaga cytotoxic ma le mafua'aga e foliga mai ai e fa'ateleina ai le ola o le kanesa (ia le itiiti ifo mo isumu).

O le Quercetin o se vailaʻau malosi e faʻasa ai siama

E pei ona taʻua i luga, o suʻesuʻega na faia e faʻatatau i le quercetin e taulaʻi i lona malosi e teteʻe atu ai i siama, lea e mafua ona o auala e tolu o le gaioiga:

Taofia le mafai e siama ona fa'ama'i sela
Taofia le toe gaosia o sela ua a'afia
Fa'aitiitia le tete'e o sela ua a'afia i togafitiga fa'asaga i siama

Mo se faʻataʻitaʻiga, o se suʻesuʻega na faʻatupeina e le Matagaluega o le Puipuiga a Amerika na lolomiina i le 2007 na maua ai, a maeʻa ona e oʻo i le atuatuvalega faaletino tele, e mafai e le quercetin ona faʻaitiitia lou lamatiaga o le aʻafia i le siama ma faʻaleleia atili ai lou faʻatinoga o le mafaufau, a leai e ono faʻaleagaina ai lau puipuiga o le tino, ma faʻafaigofie ai ona e aʻafia i faʻamaʻi.

I lenei suʻesuʻega, na maua ai e le au tietie uila le 1000 mg o le quercetin i le aso, faʻatasi ai ma le vaitamini C (faʻateleina le maualuga o le quercetin i le plasma) ma le niacin (faʻaleleia le mitiia) mo le lima vaiaso sosoo. Na maua iʻuga, pe a faʻatusatusa i soʻo se tagata tietie uila na togafitia e leʻi togafitia, o i latou na faʻaaogaina le quercetin e matua maualalo lava le avanoa e maua ai se faʻamaʻi viral pe a uma ona tietie uila mo le tolu itula i le aso mo aso sosoo e tolu. 45% o tagata i le vaega placebo na maʻi, ae naʻo le 5% o tagata i le vaega togafitiga na maʻi.

Ua faatupeina e le US Defense Advanced Research Projects Agency (DARPA) se isi suʻesuʻega, lea na lolomiina i le 2008, ma suʻesuʻeina le faʻaaogaina o le siama H1N1 influenza e matua afaina ai manu na togafitia i le quercetin. O le taunuuga e tutusa lava, o le maʻi ma le oti o le vaega na togafitia e matua maualalo ifo nai lo le vaega na faia i le placebo. O isi suʻesuʻega ua faamaonia ai foi le aoga o le quercetin e faasaga i le tele o siama, e aofia ai:

O se suʻesuʻega i le 1985 na maua ai e mafai e le quercetin ona taofia le faʻamaʻi ma le faʻateleina o le herpes simplex virus type 1, poliovirus type 1, parainfluenza virus type 3, ma le respiratory syncytial virus.

O se suʻesuʻega i manu i le 2010 na maua ai e mafai e le quercetin ona taofia siama o le fulū A ma le B. E lua foʻi mea tetele na maua. Muamua, e le mafai e nei siama ona atiaʻe le teteʻe i le quercetin; lona lua, afai e faʻaaogaina faʻatasi ma vailaʻau faʻasaga i siama (amantadine poʻo le oseltamivir), e matua faʻaleleia atili ai o latou aʻafiaga - ma e puipuia ai le atinaʻeina o le teteʻe.

O se suʻesuʻega i manu i le 2004 na faʻamaonia ai se ituaiga o siama H3N2, ma suʻesuʻeina ai le aʻafiaga o le quercetin i le fulū. Na taʻua e le tusitala:

"I le taimi o le pipisi o le fulū, e tupu ai le atuatuvale o le oxidative. Talu ai e mafai e le quercetin ona toe faʻafoʻisia le tele o antioxidants, o nisi tagata e manatu atonu o se vailaʻau aoga e mafai ona puipuia ai mama mai le faʻasaʻolotoina i le taimi o le pipisi o le fulū. O aʻafiaga leaga o le oxygen free radicals."

O se isi suʻesuʻega i le 2016 na maua ai e mafai e le quercetin ona faʻatonutonuina le faʻaalia o porotini ma e iai sona aafiaga puipuia i le siama o le fulū H1N1. Ae maise lava, o le faʻatonutonuina o le porotini o le teʻi vevela, fibronectin 1 ma le porotini faʻasaina e fesoasoani e faʻaitiitia ai le faʻateleina o siama.

O se suʻesuʻega lona tolu na lolomiina i le 2016 na maua ai e mafai e le quercetin ona taofia le tele o ituaiga o fulū, e aofia ai le H1N1, H3N2, ma le H5N1. E talitonu le tusitala o le lipoti suʻesuʻega, "O lenei suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le quercetin e faʻaalia ai le gaioiga faʻalavelave i le amataga o le faʻamaʻi pipisi o le fulū, lea e maua ai se fuafuaga togafitiga talafeagai i le lumanaʻi e ala i le atinaʻeina o vailaʻau faʻalenatura lelei, saogalemu, ma taugofie e togafitia ma puipuia ai le faʻamaʻi pipisi o le [Influenza A virus]."

I le 2014, na taʻua ai e le au suʻesuʻe o le quercetin “e foliga mai e manuia i le togafitia o le fulū masani e mafua mai i rhinoviruses” ma faʻaopoopo mai, “Ua faʻamaonia e suʻesuʻega e mafai e le quercetin ona faʻaitiitia le faʻatupuina ma le toe gaosia o siama i totonu o le vitro. E mafai e le tino ona faʻaitiitia le viral load, pneumonia ma le hyperresponsiveness o le ea.”

E mafai fo'i e le Quercetin ona fa'aitiitia le fa'aleagaina o le oxidative, ma fa'aitiitia ai le lamatiaga o fa'ama'i pipisi lona lua, o mafua'aga autu ia o maliu e mafua mai i le fulū. O le mea taua, e fa'ateleina e le quercetin le biosynthesis o mitochondrial i maso o le skeletal, e fa'ailoa mai ai o se vaega o lona a'afiaga antiviral e mafua mai i le fa'aleleia atili o le fa'ailoga antiviral o le mitochondrial.

O se suʻesuʻega i manu i le 2016 na maua ai e mafai e le quercetin ona taofia le pipisi o le dengue ma le hepatitis virus i isumu. O isi suʻesuʻega ua faʻamaonia ai foʻi e iai le malosi o le quercetin e taofia ai le pipisi o le hepatitis B ma le C.

Talu ai nei, o se suʻesuʻega na lolomiina i le mekasini Microbial Pathogenesis ia Mati 2020 na maua ai e mafai e le quercetin ona puipuia atoatoa mai le faʻamaʻi pipisi o le Streptococcus pneumoniae i totonu ma fafo. O se mea oona (PLY) e faʻasaʻolotoina e le pneumococcus e puipuia ai le pepesi o le faʻamaʻi pipisi o le Streptococcus pneumoniae. I le lipoti "Microbial Pathogenesis", na taʻua ai e le tusitala:

"O faʻaiʻuga e faʻaalia ai o le quercetin e faʻaitiitia tele ai le gaioiga hemolytic ma le cytotoxicity e mafua mai i le PLY e ala i le taofia o le fausiaina o oligomers."
E le gata i lea, o togafitiga i le quercetin e mafai foi ona faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o sela e mafua mai i le PLY, faʻateleina le fua faatatau o le ola o isumu ua aʻafia i tui matautia o le Streptococcus pneumoniae, faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o le mama, ma taofia ai le faʻasaʻolotoina o cytokines (IL-1β ma le TNF) i le vai fufulu o le bronchoalveolar. -α).
I le mafaufauina o le taua o nei mea na tutupu i le pathogenesis o le Streptococcus pneumoniae teteʻe, o a matou taunuuga e faʻaalia ai o le quercetin e ono avea ma se vailaʻau fou e ono mafai ona togafitia ai faʻamaʻi pipisi o le pneumococcal.
E tau le Quercetin ma le mumū ma faʻaleleia atili ai le puipuiga o le tino

I le fa’aopoopoga i le malosi e tete’e atu ai i siama, e mafai fo’i e le quercetin ona fa’amalosia le puipuiga o le tino ma tau ai ma le mumū. O se su’esu’ega i le 2016 na lolomiina i le mekasini Nutrients na fa’ailoa mai ai o faiga o le gaioiga e aofia ai (ae le gata i) le taofia o:

• Tumor necrosis factor alpha (TNF-α) e mafua mai i le lipopolysaccharide (LPS) i totonu o macrophages. O le TNF-α o se cytokine e a'afia i le mumū o le tino. E fa'asa'olotoina e macrophages ua fa'agaoioia. O macrophages o sela puipuia e mafai ona foloina mea mai fafo, meaola ninii ma isi vaega e afaina pe fa'aleagaina.
• O le maualuga o le TNF-α ma le interleukin (Il)-1α mRNA e mafua mai i le lipopolysaccharide i totonu o sela glial, lea e mafai ona oʻo atu ai i le "faʻaitiitia o le apoptosis o sela neuronal"
• Taofia le gaosiga o enzymes e mafua ai le mumū
• Taofia le tafe atu o le calcium i totonu o sela, ma taofia ai:
◦ Fa'asa'olotoina o cytokines e fa'atupu ai le mumū
◦ E fa'asa'oloto e sela mast o le manava le histamine ma le serotonin 

E tusa ai ma lenei tusiga, e mafai foʻi e le quercetin ona faʻamautu sela mast, e iai le gaioiga cytoprotective i luga o le gastrointestinal tract, ma "e iai sona aafiaga faʻatonutonu tuusaʻo i uiga faʻavae o sela puipuia", ina ia mafai ona "faʻaitiitia pe taofia le tele o auala ma galuega mumū," Taofia le tele o faʻamoemoega molecular i le micromolar concentration range".

Atonu o se fa'aopoopoga aoga le Quercetin mo le tele o tagata

I le mafaufauina o le tele o aogā o le quercetin, e mafai ona avea ma se faʻaopoopoga aogā mo le toʻatele o tagata, pe o ni faʻafitauli faʻafuaseʻi pe umi, e mafai ona i ai se aafiaga patino. O se faʻaopoopoga foʻi lea ou te fautuaina e te teuina i totonu o le pusa vailaʻau. E mafai ona aoga pe a e lagona ua e "lofia" i se faʻafitauli tau soifua maloloina (pe o se fulū masani poʻo se maʻi fulū).

Afai e faigofie ona e maua i le fulū ma le maʻalili, e mafai ona e mafaufau e faʻaaoga le quercetin i ni nai masina aʻo leʻi oʻo i le vaitau o le fulū ma le maʻalili e faʻamalosia ai lou puipuiga o le tino. I se taimi umi, e foliga mai e matua aoga lava mo tagata mamaʻi e maua i le metabolic syndrome, ae o se mea valea tele le faʻalagolago naʻo ni faʻaopoopoga patino ma le le foia o faʻafitauli masani e pei o meaʻai ma faamalositino i le taimi e tasi.

1


Taimi na lafoina ai: Aokuso-26-2021